Razgovarali smo o problemu koji postaje sve aktualniji u našem društvu i nerijetko završi u crnoj kronici...
osvrt: Sonja Švagel
Bullying u školama ozbiljan je problem koji zahvaća 35% djece i adolescenata u Europi, Sjedinjenim Državama, Kanadi, Australiji i Japanu.
Bullying se u širem smislu definira kao bilo koji oblik fizičkog i psihološkog nasilja koje se nameće od strane moćnijeg i snažnijeg učenika (ili grupe učenika) na one koje se doživljava slabijima.
Razlozi za bullying su višestruki te su vezani za pojedinca, ali i socio-obiteljsku okolinu. Nasilni domovi među najvišima su faktorskim čimbenicima za razvijanje anti-društvenog ponašanja; bullying, u tom smislu, često je bio povezivan s nasiljem unutar obiteljskog konteksta.
Postoje jasni dokazi o odnosu između nasilja u obitelji i razvijanja agresivnog i anti-društvenog ponašanja kod djece koja žive u tim obiteljima. Djeca koja su izložena nasilju u obitelji sklonija su razvijanju kratkoročnih i dugoročnih (negativnih) posljedica, u usporedbi s onom djecom koja tome nisu izložena. U školi su češće agresivnija, pa čak čine i delikventna djela ili pak postoji rizik da će postati žrtve daljnjeg zlostavljanja u školi.
Prema mnogim istraživanjima nasilje rađa nasilje: do 70% nasilnih odraslih ima nasilnu prošlost, bilo kao direktne žrtve ili kao svjedoci među-roditeljskog nasilja.
Direktna ili indirektna viktimizacija djeteta kod kuće «podučava» dijete tom ponašanju te signalizira ostalima da je slabost naučena i prihvaćena kao stabilna crta karaktera. Ovo je objašnjenje u skladu s «teorijom društvenog učenja» prema kojoj se može reći da djeca, posebno djevojčice, mogu naučiti da je nasilje normalan način da se prema njima ponašaju; dječaci, s druge strane, mogu se identificirati s (muškim) počiniteljem te naučiti da je nasilje prihvatljiv način reagiranja u slučaju neslaganja, te mogu postati agresivni sa slabijim vršnjacima.
Ivana Ćosić, podpredsjednica udruge Hrabri telefon, Vesna Bilić, dopredsjednica Hrvatskog pedagoško-književnog zbora i Koraljka Djetelić, novinarka Jutarnjeg lista Dopisništva Sisak bile su gošće Chat-a. U svom poslu bave se i susreću s problematikom nasilja u školama. Iako sve imaju različita iskustva složile su se da nasilje među djecom najćešće proizlazi iz obitelji. Slaba funkcionalnost, a posebno nasilje u obitelji može promovirati bullying na nekoliko načina. Roditelji mogu prezentirati vrlo malo brige za svoju djecu te ne biti obazrivi prema njihovim osjećajima. Kao posljedica, dijete razvija slabu empatiju prema drugima. Obitelji koje loše funkcioniraju mogu se okarakterizirati jasnom neravnotežom moći te agresijom između njenih članova. Spomenuto je i da djeca prihvaćaju način funkcioniranja onako kako im, posebno zadnjih nekoliko godina mediji to serviraju.
Studenti Visoke učiteljske škole Petrinja koji su zastupali glasove mladih složili su se da nasilja u školama ima više nego ikada, da su djeca agresivna i psihički nestabilna. Tvrde da kao budući učitelji nisu dovoljno pripremljeni za ono što ih čeka kada počnu raditi u školama, tj. da na fakultetu ne uče dovoljno o ovoj tematici.
Uvijek zanimljivi uvod u Chat imali su glumci Kazališne radionice Kazališta 21 koje je uvježbala profesorica Tanja Vadla, u glazbenom dijelu nastupali su bubnjari pod imenom Z.B.R.K.A. predvođeni voditeljem Mirkom Perenčevićem, a voditeljica programa bila je Ivana Baričić.
