Mladi i EU bila je tema tridesetih otvorenih razgovora! Saznajte kako je prošlo...
osvrt: Sonja Švagel
Od početka 2005. godine Hrvatska je, na temelju „Pretpristupne strategije“ usvojene od strane EU u listopadu 2004. godine, dobila pristup pretpristupnim programima PHARE, ISPA i SAPARD. Ukupna vrijednost otvorenih programa je 245 milijuna € za dvogodišnje razdoblje (2005. i 2006. godinu). Program PHARE uključuje projekte izgradnje institucija te projekte gospodarske i socijalne kohezije, program ISPA velike infrastrukturne projekte na području zaštite okoliša i prometa, a program SAPARD poljoprivredne projekte i projekte ruralnog razvoja. Prioriteti za ove programe proizlaze iz Europskog partnerstva i Mišljenja EK o zahtjevu RH za članstvo. Resorne institucije RH definiraju programske aktivnosti (programiranje) i rade na uspostavi i akreditaciji provedbenih mehanizama (decentralizacija).
EK je u listopadu 2004. godine objavila prijedlog novog pretpristupnog instrumenta IPA, koji će se provoditi u razdoblju od 2007. do 2013. godine. Vrijednost programa će ovisiti o ishodu pregovora o Financijskoj perspektivi 2007. - 2013. godine.
Ovi podaci su samo jedna kap u moru informacija o Europskoj uniji i svemu onome što nam ista donosi... Ono što smo pokušali saznati na ovom Chatu je odgovor na pitanje gdje je naša Sisačko – moslavačka županija u cijeloj toj priči i kako će se naši životi promijeniti nakon ulaska u Europsku uniju.
Tatjana Puškarić, pročelnica Upravnog odjela za upravljanje pristupnim fondovima i poticajnim sredstvima Sisačko-moslavačke županije rekla je kako Županija planira programe informiranja građana o EU.
Prema njezinu mišljenju Hrvatska nije dovoljno spremna za ulazak u Europu i još nas čeka puno posla da tog cilja.
Igor Filković, izvršni direktor LEDA-poduzetničkog centra koji je nastao uz pomoć financijskih sredstava EU za pomoć određenim regijama u razvijanju poduzetništva rekao je da nisu zadovoljni situacijom u našem poduzetništvu jer se kod nas još uvijek teško prihvaćaju novi načini razmišljanja koji su u Europi normalni. Istaknuo je da imaju mogućnost da iskoriste predpristupne fondove i pripreme naše poduzetnike na ono što ih čeka u EU.
Marko Krička, podpredsjednik Studentskog zbora Sveučilišta u Zagrebu misli da su studenti zainteresirani za ulazak Hrvatske u Europsku uniju pogotovo zbog svih pogodnosti koje takva unija pruža mladim ljudima.
Jedna od tih pogodnosti bi svakako trebao biti i Bolonjski proces.
Bologna je odlično zamišljena stvar, ali primjena u Hrvatskoj je katastrofalna. Krička također smatra da smo u taj proces krenuli potpuno nepripremljeni, da je komunikacija između Ministarstva obrazovanja i Sveučilišta loša, a sankcije koje nas čekaju ako se Bologna nastavi loše provoditi u RH su katastrofalne. Naime, zadnja sankcija je ta da se diplome u Europi neće priznavati, a pokusni kunići ove priče su naravno studenti koji na Zagrebačkom sveučilištu od ove školske godine studiraju po Bolonjskom procesu.
Bili vi euro optimisti ili pesimisti, za ili protiv Hrvatske kao dijela Europske unije vjerujem da ovu temu ne možete izbjeći... Jer pristupanje Hrvatske Europskoj uniji povijesni je proces koji će prožeti sve segmente društva.
U konačnici će građani Hrvatske na referendumu odlučivati o ulasku Hrvatske u Europsku uniju, njihova riječ bit će odlučujuća. Za donošenje tako važne i dalekosežne odluke potrebno je imati na raspolaganju što više informacija.
Zanimljivo viđenje dobrih i loših strana koje nam donosi ulazak Hrvatske u EU na svoj su način dali i uvijek simpatični glumci Kazališta 21, a publiku je pjesmom uveseljavao odličan band duhovne glazbe duhovne zajednice Betel.
