Saznajte što su Siščani rekli o vegetarijanstvu na početku šestog ciklusa otvorenih razgovora četvrtkom...
osvrt: Sonja Švagel
Riječ vegetarijanstvo proizlazi iz latinske riječi vegetus, što znači zdrav, svjež i pun života ili homo vegetus, što znači - tjelesno i mentalno zdrava osoba. Izvorno značenje riječi ukazuje na uravnotežen filozofski smisao za život, a ne samo prehranu koja se sastoji od voća i povrća.
Znate li da se vegetarijanstvo poput vatre širi cijelim planetom? Milijuni ljudi danas su vegetarijanci, a svaki tjedan im se pridruži i nekoliko tisuća drugih ljudi.
Ljudi postaju vegetarijanci iz etičkih razloga jer smatraju da životinje imaju pravo na vlastite živote i da nije u redu ubijati ih, mučiti i iskorištavati za ljudske potrebe. Osim nepotrebnog genocida životinja, za uzgoj životinja troši se hrana koja može prehraniti gladne ljude, uništava se plodna zemlja, spaljuju šume, truju se vode i zrak, pa su mnogi svjesni i ekoloških razloga i ne jedu životinje jer smatraju da je za spašavanje planeta presudna vegetarijanska prehrana budući da industrije mesa, mlijeka i jaja uništavaju Zemlju strahovitom brzinom.
Vegetarijanci ne jedu životinje odnosno meso i ribu, mnogi ne jedu ni jaja, dok vegetarijanci vegani ne jedu ni mlijeko odnosno sve namirnice životinjskog porijekla.
A što su rekli naši gosti?
Nerina Sarkotić - Antolković, predsjednica sisačke podružnice udruge „Prijatelji životinja“ vegetarijanka je deset godina, a vegetarijanstvo je njezin stil života. Smatra da vegetarijanci imaju prehranu koja je okusima znatno bogatija od prehrane mesojeda. „Možete ostvariti i mesne okuse proizvodima biljnog podrijetla koji kopiraju okus mesa, ali i dodatno proširiti vidike svoje prehrane ogromnom paletom proizvoda i jela od mahunarki, žitarica, gljiva, sjemenki, povrća i voća. Vegetarijanska prehrana je raznovrsna, ukusna, zdrava, ekološka i etička; to je prehrana budućnosti“.
Dr. Tatjana Poljanec, specijalistica školske medicine rekla je da je čovjek primarno mesojed, a vegetarijanstvo je samo način nečije životne filozofije. Ne preporuča vegetarijansku prehranu kod djece i mladih ljudi u pubertetu jer je poznato da su njima zbog intenzivnog rasta i razvoja potrebne bjelančevine koje se dobivaju iz mesa.
Adolf Cvanciger, vlasnik klaonice i prerade mesa „Promes Cvanciger“ tvrdi da vegetarijanstvo ne utječe na prodaju mesa kao npr. bolesti „kravlje ludilo“ ili „ptičja gripa“. Što se tiče vegetarijanstva poštuje ga kao nečiji izbor, a sebe ne vidi kao potencijalnog vegetarijanca „Možda da se ponovo rodim u drugačijem „vegetarijanskom“ okruženju“.
Matija Čuk, trener fitnesa i body buildinga pobio je tvrdnju gospođe Nerine rekavši da i ljudi koji jedu mesu, ukoliko se pravilno hrane imaju bogatu i raznovrsnu prehranu.
Glasove mladih zastupali su članovi Zajednice mladih Betel, glazbeni gosti bili su sisački band Blankets, a intro u program imali su već tradicionalno Kazališna radionica Kazališta 21 pod vodstvom profesorice Tanje Vadle.
Voditeljica programa bila je Ivana Baričić.
